Moto turizam

Ima zaista puno definicija o turizmu, jedna sveobuhvatna je svakako ova; ‘’Turizam je skup odnosa i pojava koji proizilaze iz putovanja i boravka posetilaca nekog mesta ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako se takvim boravkom nije povezana nikakvka njihova privredna delatnost’’. Dobro, ova definicija puno toga govori ali….

Šta je moto turizam?

Pokušaćemo uopšteno da definišem moto-turizam iako ova definicija kod nas ne postoji.

Moto turizam je predstavljanje zemlje u turističkom smislu, ona podrazumeva motocikl kao prevozno sredstvo i obuhvata jednodnevno ili višednevni obilazak turističkih lokacija jedne ili više regija jedne zemlje sa datim akcentom na kulturu i običaj naroda te zemlje.

U svetu moto turizam počinje da se razvija još od davne 1915 godine, takoreći od samog početka izuma motocikla kao prevoznog sredstva ili vrste zabave. U moderno vreme auto-moto kampovi se specijalizuju za ‘’BIKER FRIENDLY’’ moto kampove, a turistička mesta za  ‘’BIKER FRIENDLY’’ lokacije.

motorcycle-friendly

Šta je ‘’BIKER FRIENDLY’’?

Svaki bajker/motorista u svetu zna šta treba da očekuje na jednom ovakvom mestu, a to je;

  • Osiguran parking;
  • Mogućnost jednog noćenja i
  • Kvalitetan obrok, pre svega doručak.

Primetili ste da kod nas ovoga nema i da je ovaj vid turizma kod nas veoma zapostavljen iako na hiljade motociklista prođe i ode negde drugde.

Da pogledamo neke statistike iz 2018-te,  graničnog prometa R.Srbije.

 

Zemlja registracije I kvartal II kvartal III kvartal IV kvartal Ukupno
Domaće registracije 144 3674 6626 3488 13932
Strane registracije 115 5212 8387 2573 16287
UKUPNO

 

259 8886 15013 6061 30219

Zvanični podaci zavoda za statistiku R.Srbije

Ukupno 30.219 motociklista. Kad se prikažu brojke na ovakav način, shvatamo potencijal moto-turizma u toku jedne godine. Sada možemo da razumemo zašto se u razvijenijim zemljama trude da na bar jedan dan/noćenje privuku bajkere/motoriste. Ko je shvatio potencijal, razumeo je da je bajker najbolji reklamni potencijal jer samim tim što prelazi puno kilometara on se vezuje za ljude i dobar domaćinski odnos, pod ovim podrazumevam odnos izmedju pružioca usluga i gosta. Nije potrebno ovaj deo posebno objašnjavati jer svi bajkeri komuniciraju između sebe, bilo da se lično poznaju ili ne, ovaj fenomen je poznat samo njima.

Za sada ne postoji odredjen pokazatelj koliko bajkera poseti određeno mesto u toku jednog vikenda. Ova specifičnost vikend moto-turizma je izražena svuda u svetu, a kod nas posebno.

Zašto je kod nas posebno izražena?

Iako svi uglavnom čekaju vikend kako bi se vozili i obišli jedan određen deo ili turističku destinaciju, brojka o ovome je nepoznata, ali svakako možemo da improvizujemo. Oko 40.000 motocikala je registrovano u Srbiji (podatak iz 2018-te), predpostavimo da se upali polovina to je 20.000 motora koji zuje u toku vikenda. Za gorivo se potroši minimalno 40.000.000 dinara, kafa, klopa još min.20.000.000, što će reći nešto više od  pola miliona evra samo za jedan vikend.

Najizraženiji je onaj koji se odnosi na moto skupove. Opštine koje su shvatile potencijal moto skupova, daju novac i pomožu lokalni moto klub. Finansijski gledano jedan moto događaj ima najveću indirektnu dobit od bilo koje druge manifestacije. Novac koji se potroši za samo jedan vikend kreće se od 2.000 do nevereovatnih 1.000.000 evra (nije greška u kucanju, dobro ste pročitali, milion). Ovaj novac obuhvata sve od cene koštanja organizacije do krajnjeg korisnika/bajkera, najveću dobit imaju privredni subjekti na lokalnom nivou.

Ne radi se samo o finansijskoj dobiti, koja i nije za potcenjivanje, reč je turističkom potencijalu, da bajker zavoli mesto u kom je bio, priča o tome i prezentuje drugima, a vratiće se samo ako su mu se svideli ljudi koje je upoznao. Kombinacijom dobre priče i domaćinskog odnosa, uspeh je u vezi koja sa bajkerom nikad neće biti prekinuta.

PS: Razradite temu moto turizma, prezetujte je lokalnim donosiocima odlauka ili privrednim subjektima. Planirajte, pratite, nudite izboz, prihvatajte kritike, pratite društvene mreže, forume. Ubedite turističke organizacije o potencijalu, jer bajkeri nisu klošari, narkomani,…već doktori, umetnici, privatni preduzetnici, radni i vredni ljudi, domaćini. Organizujte radionice, tribine, akcije unutar kluba između klubova, sa drugim organizacijama. Budite prisutni i dostupni lokalnoj zajednici, pomažite lokalnu zajednicu. Učite, prihvatajte nove i čuvajte stare stvari, negujte tradiciju, uvažavajte pojedinca, klub, mesto u kome živite i državu kojoj pripadate.

Biker friendly Serbia

DISCOVER SERBIA

www.bikerfriendlyserbia.com

Sajam automobilčića Novi Sad

I ove godine aktivno učestvujemo kao podrška manifestaciji, a u saradnji sa Savezom vozača Novog Sada i Vojvodine. Dakle u subotu  26.06.2021.godine, od 16h na platou ispred SPENS-a.

4. SAJAM AUTOMOBILČIĆA

Vidimo se 26-tog.

Sajam automobilčića novi sad


Ovako je bilo prošle godine

Na Trgu slobode u Novom Sadu 27.juna 2020-te, održan je treći ”Sajam automobilćiča. Osim izložbenog, sajam je imao i edukativni karakter na temu bezbednosti u saobraćaju, namenjen pre svega mladima. Eksponate je predstavilo više od 20 kolekcionara. Korektna saradnja i poziv organizatora za učešće na ovakvoj manifestaciji, iskoristilismo kako bi promovisali pre svega motociklizam, klub ali i  segmente bezbednosti motociklista u saobraćaju.

Sajam automobilčića novi sad 1

Sajam automobilčića novi sad 4

Sajam automobilčića novi sad 2


Povezani članci…. Moto turizam!

U svetu moto turizam počinje da se razvija još od davne 1915 godine, takoreći od samog početka izuma motocikla kao prevoznog sredstva ili vrste zabave. U moderno vreme auto-moto kampovi se specijalizuju za ‘’BIKER FRIENDLY’’ moto kampove, a turistička mesta za  ‘’BIKER FRIENDLY’’ lokacije. >>Više


 

Utisci!

brothers-mcNOVI SAD – Svet bi bio mnogo lepše mesto kada ne bismo „zaključivali o knjizi na osnovu korica“, uverila se vaša novinarka kada su je ljubazno i domaćinski dočekali uz sir, ribu, vino i masline iz Istre – BROTHERS MC, bajkeri iz Novog Sada koji postoje više od decenije sa svojih 60 i nešto članova. Prinčevi u  kožnim jaknama ispostavili su se kao pravi džentlmeni – ne psuju, dame poštuju, iako su im članstvo u klubu zabranili, uljudno se ponašaju, akcentujući šegu, a prijateljima i strancima spremni su da pomognu u nevolji, naročito na drumu.

Cilj našeg okupljanja su putovanja i druženja. Gde god se pojavimo u svetu, ponosno nosimo boje svoje zemlje i ne gledamo nacionalnu pripadnost, ističe Saša Malinović, predsednik Moto unije Srbije i Vojvodine i potpredsednik moto kluba Brothers MC.

Da je lako biti deo njihovog članstva– nije. Hijerarhija postoji, a red mora da se poštuje. Kada je Robert Sabadi prvi put kročio u klub, bio je  „henger“ – neko koga su posmatrali i ko je morao da se dokaže, da bi potom dobio lentu „prospekt“,  što bi značilo da stažira, a u zavisnosti od zalaganja postao bi punopravni član i stekao pravo glasa. Sastanci se održavaju svake nedelje, a na njima se planiraju putovanja i razne akcije, uglavnom humanitarne, uz neizostavni osmeh, pivo i meze.

Dugogodišnji bajker, inženjer po struci, Milan Bandić Bandit tvrdi da su u celoj Evropi stekli prijatelje koji ih rado ugoste, od Hrvatske, Makedonije, Italije, Španije do Grčke, Francuske, Beča i Nemačke.

U jednoj turi pređemo i do 10.000 km! Sloboda, osećaj dok vozite u koloni po svim vremenskim uslovima, noseći samo kišno odelo, flašu rakije na poklon i najnužniju opremu, osetivši miris zemlje, vazduha, upoznajući divne ljude koji gaje identičnu strast prema motorima – neopisivo je! To morate da doživite!

Predsednik kluba, šarmantni Srđan Simić ističe da se delima bore protiv predrasuda onih koji misle da su bajkeri divljaci koji jure 300 na sat.

Ljudi imaju potpuno pogrešnu sliku o nama. Svake godine se maskiramo u Deda Mraza i nosimo paketiće deci ometenoj u razvoju, igramo stoni fudbal za decu s Kosova, organizujemo Uskršnjeg zeku, redovni davaoci smo krvi, a kad god je neka važna akcija napravimo defile motorima, pa smo tako dočekali učesnike „Velikog kola“ za Ginisa i sprovodili ih, čuvamo rokenrol na kultnoj manifestaciji „BlokStok“, bili smo deo „Rock&Joy“ koncerta nedavno održanog za sigurnu dečju kuću…

Mlađani član Stefan Joksimović kaže da je jedino u ovom klubu dobio podršku i razumevanje, kao i da se neretko dogodi da neko na putu ima problem, pri čemu bajkeri uskaču u pomoć, kompaktni i svi za jednog, jer „kada imaš prijatelja, nemaš problem“, tvrde članovi Brothers MC, najpoznatijeg i najorganizovanijeg moto kluba u Novom Sadu. O onima koje su izgubili, ne žele da govore. Rado ih se sete, i zbog njih uvek nose kacige i neophodnu opremu, koja nije nimalo jeftina.

Koliko je važno poštovanje propisa, objašnjava nam potpredsednik Saša: „Na putovanjima vozimo u koloni iz koje se ne izlazi, ne uleće se u „makaze“; red, disciplina, kultura saobraćaja, organizovanost su samo neki od naših postulata bez čijih uvažavanja ne možete da pristupite klubu. Mi smo najranjivija kategorija i ovim putem želimo da skrenemo pažnju na naše učešće. Nerviraju nas loši i neobeleženi putevi, vozači koji nas ne poštuju, a povrh toga bili bismo zahvalni gradu kada bi razmotrili naš predlog da se naprave kampovi kao u svetu, jer podatak da na svim graničnim prelazima uđe preko 300.000 motocikala, dovoljno govori koliko bi to doprinelo razvoju turizma i ekonomije. Dvotočkaši samo prođu kroz Novi Sad, zbog nepostojanja uređenog prostora za njih, umesto da svrate i upoznaju naš divni grad, tvrdi Malinović.

Topla porodična atmosfera moto kluba Brothers MC tera sve nas da malo bolje razmislimo pa kad upoznamo tako zaposlene, porodične, sa smislom za humor, opuštene, strastvene ljubitelje motora, shvatimo da možda prinčevi više ne dolaze na belom konju!

Preuzeto sa : nsreporter.rs

Autor: Nikea Vučetić, nsreporter.rs

Vojvođanska moto istorija!

Internacionalna moto trka na trkalištu u Subotici privukla je 6.000 gledalaca. Uređena i ograđena pista, objekti…Za subotičke ljubitelje moto sporta ovo zvuči kao bajka ali da čežnja bude još snažnija, ovo su događaji koji su se godinama odigravali u našem gradu. Pre 2. Svetskog rata bio to „Moto club Champion“ a nakon rata „Auto moto društvo POBEDA“.

Na mestu trkališta je danas hipodrom a ljubitelji i vlasnici mašina, svoju strast žive uglavnom na putevima.

auto-moto-subotica

Članska knjižica – Auto moto klub Subotica

Ernest-Arnold-50-ih-godina-1

Ernest Arnold, pedesetih godina

Plakat-1952

Letak iz 1952. Godine

Na-hipodromu-04-06-1953-g

Na hipodromu 04-06-1953.g

Moto klub POBEDA – Subotica

motociklizam-subotica1

Šta je Gabor Sagmajster značio za srpski i subotički motosport, moći ćemo da procenimo tek sa određene vremenske distance. Tada ćemo moći da kažemo da smo imali jednog asa i u toj disciplini, u moto sportu u kojem ne postojimo na svetskoj sceni. Svetska trkališta su većinom rezervisana za velike nacije, koje imaju industriju i tradiciju. Ima naravno izuzetaka, pa ako gledamo i Suboticu odakle dolazi Sagmajster, naći ćemo jaka uporišta u prošlosti koja možemo posmatrati kao tradicionalnu sklonost generacija Subotičana ka mehanici i motociklizmu.

Osim onih koji su ljubav prema motociklima kultivisali na trkalištima, ove mašine sa dva točka donosile su i druga zadovoljstva. Status u društvu, vožnje iz zadovoljstva, maltretiranje matoraca u noćnim satima…Šezdesetih godina „Subotičke novine“ pišu da su stanari ulice Vladimira Nazora u centru grada, sluđeni ponašanjem omladine na motorima koja se tu skuplja. Mnogo toga govori ova karikatura iz „Subotičkih“ 1958. godine.  Vidi se nekoliko stvari. Ženska moda pedesetih, mladi provode vreme na igrankama, šta je značilo imati Vespu…

auto-moto-subotica

Sedamdesete godine su u Suboticu donele motoraške “bande”: Škorpione i Orlove. Motoraši voze sve moguće što ide na dva točka. Prednje vile su sve duže a „kormanj“ sve širi. Nadogradnja  u domaćoj izradi – hromirane cevi od pola cola. U to vreme dominiraju Tomosovi APN 4 a jače mašine su imali samo sinovi imućnijih građana, što su tada bile zanatlije – vlasnici privatnih zanatskih radnji.

APN 4 su ipak bili najzastupljeniji i iznenađujuće izdržljivi. Polovinom osamdesetih, tinejdžeri – braća Dobrički i Taša Grbin “Apencima” za jednu noć stižu iz Subotice do Rijeke a onda se spuštaju niz Jadransku obalu.

Romantično doba snalaženja i improvizovanja završilo se tek nedavno, od kada je liberalizovan uvoz polovnih motocikla. Tek tada je veći broj njih  ostvarilo svoj dečački san i zajahalo motor koji je želelo. Niču udruženja, organizuju se moto susreti, putovanja…

motorasi-subotica

Subotica sedamdesetih

auto-moto-subotica-3

motocikli-subotica

Šezdesetih (prodavnica Agroservis)

Pre II Svetskog rata

Korisni komentari:

Aleksa

U godinama nakon II.svetskog rata moto trke su se održavale po ulicama grada. Nama mladima je neizrecivo imponovala Verštro Irma,kasnije udata Milošev. Videti ženu u to vreme na motociklu, i to u najvećoj kubikaži (500) je bila najveća senzacija.

Anonimni

Nemam podatke ali znam da je Mačković Pajo, kao i njegova supruga učestvovala na trkama motorbiciklista. Obradović Sava njega su najviše volila deca, brzina njegova je bila fenomenalna, čak se jednom izvan piste zakačio na tarabi i to na zapadnom delu pre škole, prošao je sa malo ogrebotina. Atraktivne su bile vožnje motora sa prikolicama kada je onaj do vozača balansirao. Malo je bilo učesnika iz okolnih zemalja, ponekad neko iz Mađarske. Sećam se i vrlo mladih učesnika na mopedima, čak je bilo bicikla sa pomoćnim motorima DONGO. POBEDA je tada bila iza ŽUTE KUĆE i to na prvom spratu. Sada je ovde Savez slepih, mislim da su ovde bile i ostale sekcije tehnike – letači, radio-amateri, tehničari ostalih struka.DGY

janoš


Ako i sami imate informacije o moto istoriji ili stare fotografije, dozvolite nam da ih objavimo za neke nove moto klince, a samim tim i sačuvamo od zaborava.

Molimo Vas da nam ostavite poruku putem forme ispod i mi ćemo vas kontaktirati.

Moto Unija Vojvodine

moto unija vojvodine

Moto Unija Vojvodine je zvanično osnovana 08.04.2017.godine i ima sedište u Novom Sadu. Unija je organizacija sačinjena od klubova sa teritorije Vojvodine. Potreba i razlozi za udruživanje klubova su mnogobrojni, od zajedničkog druženja, do edukacije i zajedničkog delovanja na moto sceni Srbije. Moto unija teži da unapredi međuklubske odnose, podstakne posetu i druženje između klubova.

Ciljevi Unije:

  • Širenje prijateljstva, međuklubskog poštovanja i uvažavanja,
  • Podstiče i koordinira aktivnostima  klubova unutar Unije,
  • Organizuje manifestacije i humanitarne akcije,
  • Neguje tradiciju i istoriju Vojvođanskog motociklizma, staru preko 70.godina
  • Edukuje.

Članstvo u moto Uniji Vojvodine je besplato!

Kao što je navedeno, cilj unije je da širi prijateljstvo, međusobno poštovanje i uvažavanje. Otvoreni smo za razgovor sa klubovima i verujemo da samo razgovorom možemo prevazići nesuglasice i predrasude.

Za više informacija o Moto Uniji, kontaktirajte nas putem kontakt forme ispod:


Nešto iz Vojvođanske moto istorije!

Šta je Gabor Sagmajster značio za srpski i subotički motosport, moći ćemo da procenimo tek sa određene vremenske distance. Tada ćemo moći da kažemo da smo imali jednog asa i u toj disciplini, u moto sportu u kojem ne postojimo na svetskoj sceni. >>ČITAJ VIŠE

Bratstvo

brotherhood Reč “Brat” se danas izgovara uobičajno pogotovo u moto svetu.  Izgleda da ako kupite motocikl svi ostali koji voze sada su postali vaša braća. Neki to zovu bratstvo kada delimo isti entuzijazam, vetar, put ili vozilo na dva točka. Neki to zovu bratstvo kada  zajedno provozate nekoliko kilometara.

Šta je  bratstvo?

Prema veri postoje Braća. Braća u hramovima, manastirima, braća po veri.  Braća u različitim organizacijama. Braća po krvi. Braća po nacionalnosti. Braća po oružju…..

 

Najsnažnije bratstvo je svakako vojno. Svedoci smo svih dosadašnjih ratnih stradanja, ratova prošlih ali i onih koji se trenutno vode. Veza koja se izmedju muškaraca stvori na svim tim ratištima je neraskidiva, a odnosi takvi da se sa pavom mogu zvati braćom.

Moramo napomenuti da je služenje vojnog roka imalo ogroman uticaj na mladog čoveka. Veza stvorena u ovim uslovima često se prenosila i u civilstvu.

Kada je reč o moto svetu, postoji jaka veza između onih koji sebe nazivaju braćom.

Šta je brat u moto  svetu ?

Kada jednom prođete kroz određeni period, članovi kluba gledaju vaše ponašanje, vaš stav, vašu posvećenost, poverenje i lojalnost, da budete tu gde se nalazite. Ako ste zapravo završili ovaj period, onda će vam možda biti zatraženo da postanete prospekt. Tokom ovog vremena vi ste stavljeni pod mnogo intenzivniji pregled. Vi i ostali članovi kluba će saznati da li ste prigodni da budete deo kluba i ako možete prihvatiti ostale članove kao braću isto toliko koliko prihvatate rođenog brata ali  i da vas ostali članovi prihvate kao Brata.

Možete li se posvetiti drugima u klubu bliže kao što biste se posvetli svojim najbližima? Mnogo puta je još bliža obaveza od porodice. Osoba koju zovete bratom postaje porodica kao deo njegovog, a vi ste deo njih.

Uobičajena fraza koja se koristi u MC krugovima je “Ja sam čuvar mog brata”. To znači da ćete ga podržati i pomoći na bilo koji način i u bilo kom smislu, ali bukvalno.

Sa svom tom posvećenošću, takođe ne biste tražili od Brata da uradi nešto drastično bez vrlo dobrog razloga za to. Braća se možda ne slažu, ali će se uvek međusobno poštovati.

Molimo vas da obratite pažnju da ako do sada niste imali iskustva sa ozbiljnijim MC klubovima da ipak ne koristite reč ‘’Bratstvo’’ ili ‘’Brat’’.  Oni uzimaju reč “Brother ili Bro” vrlo ozbiljno i koriste je onda kada žele da ukažu poštovanje  prema sopstvenom klubu, njihovim članovima ali i prema drugom klubu kome su tu reč dali.

Nije Brat samo osoba sa kojom deliš istu krv, već i osoba za koju si spreman tu istu krv da daš!

Sledeći put kad osetite  potrebu da pozovete nekog sa ‘’Brate’’ ili ‘’Bro’’, setite se šta stoji iza toga.

Posvećenost ili samo pokušaj da se dobro osećate i budete deo nečega što niste!

O Novom Sadu

Novi Sad/Újvidék/Neusatz je već tri veka, koliko postoji pod tim imenima, prostor raznolikog, bogatog kulturnog nasleđa mnogih naroda koji u njemu žive. Materijalna i nematerijalna kulturna baština stvarana u prošlim vekovima osnov je na kome počiva interaktivna mreža naučnih i kulturnih institucija, što Novi Sad danas čini prostorom aktivnog susreta kultura i različitih identiteta. Kreativna energija koju nose omladinske grupe i organizacije doprinela je da, uz već prepoznatljivu tradicionalnu kulturnu platformu, Novi Sad bude Evropska prestonica culture 2021. i Omladinska prestonica Evrope 2019.

Novi Sad je grad muzeja, galerija, manifestacija od kojih je muzički festival EXIT stekao internacionalna priznanja i neospornu prepoznatljivost. Svojim urbanim središtem i ruralnim okruženjem Novi Sad posetiocima nudi agendu neverovatne sadržajnosti. U okolini urbanog gradskog jezgra koje obeležavaju barokne, neorenesansne, klasicističke i Bauhaus građevine, su izletišta, očuvani eko sistemi i kompleks pravoslavnih manastira na prostoru Nacionalnog parka Fruška gora. Salaši, čarde i vinski putevi na obodima Novog Sada posetiocima pružaju mogućnost da dožive svo bogatstvo gastronomije i seoskih običaja. Novi Sad, grad na Dunavu, grad evropske istorije I tradicije i balkanske gostoljubivosti je iskustvo koje vam nedostaje.

 

Dobro došli!

Preuzeto sa novisad.travel

Petrovaradin – istorija

Petrovaradinska tvrdjava

Istorijа beleži dа su nа desnoj obаli Dunаvа, nа Petrovаrаdinskoj steni nаseljа i utvrde imаli Kelti, Rimljаni i Mаđаri, dа bi krаjem 17. vekа u vreme Hаbzburške monаrhije zаpočelа grаdnjа tvrđаve kojа je trebаlа dа zаštiti južne grаnice Monаrhije od prodorа Turаkа nа sever. Petrovаrаdinskа tvrđаvа – “Gibrаltаr nа Dunаvu”, grаđenа je između 1692-1780. Prostire se nа površini od 112 hektаrа. Tvrđаvа imа Gornji i Donji grаd (Podgrаđe). Gornjim grаdom dominirа Torаnj sа sаtom izgrаđen nа mestu stаrijeg, porušenog sredinom 18. vekа. Prečnik sаtа je preko dvа metrа. Brojčаnik je postаvljen nа sve strаne svetа, sаti su ispisаni rimskim brojevimа, а kаzаljke pokаzuju: velikа sаte, а mаlа minute.

Podzemne vojne gаlerije, četvorosprаtni komunikаcijsko-odbrаmbeni sistem dužine 16 km je jedinstvenа аtrаkcijа Petrovаrаdinske tvrđаve. Grаdnjа ovog komplikovаnog sistemа je zаvršenа 1783. Deo spletа koridorа, prostorijа rаzličitih nаmenа, borbenih linijа sа puškаrnicаmа i minskih sistemа u dužini od oko 1 km dostupаn je posetiocimа uz stručno vođenje Vodičke službe Muzejа grаdа Novog Sаdа.

U podnožju Tvrđаve nаlаzi se Rimokаtoličkа crkvа Sv. Jurаjа sа sаmostаnom izgrаđenа u bаroknom stilu između 1701. i 1714. U podrumu je kriptа u kojoj su sаhrаnjeni predstаvnici visokog plemstvа poginulog u bitkаmа sа Turcimа počev od 1696. i nаjpoznаtijoj – Petrovаrаdinskoj bici kojа se odigrаlа u аvgustu 1716.
Bаrokno Podgrаđe je još nedovoljno poznаt аrhitektonski drаgulj koji unutаr kućа oronulih fаsаdа čuvа viševekovne istorijske priče i mitove.
Nа južnoj periferiji Petrovаrаdinа nаlаze se Tekije, lokаlitet nа kome se dаnаs nаlаzi jedinstvenа rimokаtoličkа crkvа posvećenа Mаriji Snežnoj. Sаvremeni hrаm, podignut 1881, izgrаđen je nа mestu nа kome se u jednom istorijskom trenutku nаlаzilа džаmijа. Izgrаdnjа crkve kojа nа vrhu kupole ispod krstа imа i polumesec povezаnа je sа pobedom hrišćаnske vojske nаd Turcimа u аvgustu 1716.

Petrovaradinska tvrđava spada među najznačajnije, sačuvane, evropske fortifikacije. Pored toga što je simbol Grada, ona je svedok multikonfesionalne tradicije snažno oslonjene na evropsku kulturu, ali i najatraktivnija turistička zona Novog Sada. Danas je to prostor gde se nalazi oko stotinu umetničkih ateljea, zatim restorani, kafei, muzeji, galerije … Petrovaradinska tvrđava je mesto gde se održava EXIT festival, jedan od najznačajnijih muzičkih festivala u Evropi. U podnožju Gornje tvrđave je Podgrađe – barokni Gradić, deo Petrovaradina gde se značajem izdvaja Rimokatolička crkva Sv. Juraja sa samostanom.

Preuzeto sa : wwwnovisad.travel